GAJETA CICIBELA ZD 988
Povijesni podaci (prvi spomen, dokumentacija, povijesni izvori, povijesni pre)
Betinska gajeta ZD 998 «Cicibela» izgrađena je 1931. godine u škveru (brodogradilištu) kalafata Jere Filipija Tošulova u Betini. Naručitelj je bio Marijan Gregov Taškela iz Preka na otoku Ugljanu. Po završetku gradnje naručitelj je isplatio kalafatu gajetu sa 1.200 l maslinovog ulja umjesto da plati u novcu, što je tada bio čest običaj u Betini.
Građena kao čvrst težački brod za potrebe prijevoza ljudi, životinja i različitih vrsta tereta, Cicibela je svom prvom vlasniku prvenstveno služila za poljoprivredu, odnosno za održavanje prekomorskih posjeda u Zadru gdje je obrađivao svoje maslinike, vinograde, voćnjake, kao i druge vrste poljoprivrednih kultura.
Tijekom 2.sv.rata brod je mobiliziran za potrebe prijevoza izbjeglica (žena, djece i staraca) na relaciji kopno – otoci, do punkta na kornatskom otočju gdje su ih preuzimali saveznici te preusmjeravali dalje prema otoku Visu, da bi na kraju bili prevezeni u izbjeglički kamp El Shatt u Egiptu. Brod je vozio pod okriljem noći nečujno, na pogon jedra i vesala. Mogla je odjednom primiti 20 osoba. Također je prevozila prehrambene namirnice i oružje za opskrbu partizanskih postrojbi. Dan je provodila potopljena u plićaku na Kornatima radi zavaravanja ratne avijacije, da bi je svako predveće izvukli iz mora i osposobili za plovidbu. Tada bi se otisnila na cjelonoćne rute izložena velikim opasnostima zajedno sa svim sudionicima.
Poslije 2.sv.rata brod je nacionaliziran i pretvoren u zadružni brod za svakodnevni prijevoz putnika i tereta na relaciji Preko – Zadar parirajući trajektima. Plovila je i u nepovoljnim vremenskim uvjetima kada veći brodovi nisu izlazili na more. U ovom periodu ugrađen joj je motor Aran koji su pribavile tadašnje vlasti.
Poslije nacionalizacije vraćena je vlasniku, odnosno obitelji Gregov koja ju je i dalje nastavila koristiti za održavanje svojih prekomorskih posjeda, kao i za transport putnika na relaciji otok Ugljan – Zadar.
60-ih godina prošlog stoljeća otkupio ju je profesor Emanuel Marušić iz Zadra koji ju je koristio za plovidbu i razonodu, te za prebacivanje tereta (poljoprivrednih dobara, građevinskog materijala i sl.) prema potrebi otočana. Nalazila se na stalnom vezu u lučici Foši u Zadru gdje je dočekala i Domovinski rat. 1993. godine u granatiranju Zadra pogođena je gelerima, te je potopljena na vezu. Ubrzo je podignuta, sanirana i osposobljena za plovidbu. Zbog njene ljepote i povijesnog značaja tada ju je posjećivao i general Hrvatske vojske Ante Gotovina.
1995. godine u Zadru povodom 1.000 godina od prvog pisanog spomena o ribarstvu u Hrvata bila je izložena kao jedan od eksponata središnje izložbe.
Ozbiljno načeta vremenom 2002. godine traži dobrog gospodara koji bi je spasio od potapanja budući da je dnevno propuštala više od 200 litara vode. Štoviše, osoba koja ju je kupila i pokušala sanirati morala ju je vratiti vlasniku prof. Marušiću zbog dotrajalosti i oštećenja. Tada je kupuje Marino Mijat, tadašnji vanjski suradnik restauratora u Zadru pri Ministarstvu kulture RH i 70% HRVI, prepoznavši je kao neprocjenjivu kulturnu starinu. Privatnim naporima je pokušava spasiti, te se obraća vrsnom betinskom brodograditelju Čedomilu Burtini – Ćiru koji je sagradio i repliku Condure Croatice u suradnji s profesorom Vilharom. Ćiro pristaje na projekt obnove stare gajete Cicibele, te je u slijedećih sedam godina pažljivo i detaljno restaurirana s time da je 30% dijelova rebara očuvano u izvornom obliku. Dio originalnih dotrajalih dijelova Cicibele pohranjen je i izložen u Pomorskoj zbirci Grada Zadra (HAZU).
Mnoge institucije, fizičke i pravne osobe prepoznale su vrijednost i značaj ovog projekta, te su potpomogle obnovu broda financijski, radom ili u građevnom materijalu: škver «Ćiro» – Čedomil Burtina Ćiro i zet Nikola Papeša, obitelj Gršić iz Siska, tvrtka Valex d.o.o. (Ivan Vale) iz Labina, Zadarska županija, Šibensko – kninska županija, Latinsko idro Murter – Betina (Željko Jerat) i mnogi drugi.
Cicibela je porinuta 24. srpnja 2011. godine u Betini. Blagoslovio ju je šibenski biskup Ante Ivas, a kum broda bio je general HV Ante Gotovina. Organizirana je i kanata (svečano porinuće broda) uz medijsku popraćenost (HRT) i više stotina uzvanika.
Nakon kanate upriličen je svečani doček u Preku na 80. godišnjicu isporučenja Cicibele njenom prvom vlasniku i susret sa potomcima obitelji Gregov u organizaciji Općine Preko.
U ožujku 2017. godine gajeta Cicibela stekla je status pokretnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
OPIS DOBRA
Betinska gajeta ZD 998 Cicibela primjer je izvornog tipa gajete koja se od sredine 18. st. izgrađivala u Betini, ravne kolumbe i dritog rebra, robustan je i vrlo stabilan brod. Duga je 7,70 m, a široka 2,60 m, visine 1,00 m od vodene linije.
Tekst napisala: Ana Mijat