Udruga Betinska gajeta 1740.
O NAMA
Dugo se vremena u glavama nekolicine zadojenih Betinjana stvarala ideja, kako bi trebalo nešto napraviti u smislu kulturološke zaštite tradicionalnog načina život i rada Betine.
Razlog više, što je Betina reorganizacijom lokalne samouprave iz 1992. godine ostala bez mjesne samouprave, te se osjećala potreba za nekim načinom samoorganizacije u tom smislu.
Takva ideja je istovremeno sazrijevala i na jednoj drugoj razini, koja nije bila u direktnoj vezi s lokalnim mjesnim razmišljanjima, te je 1997. g. pri HAZU u sklopu projekta Ars Halieutica, a pod visokim pokroviteljstvom Komisije za istraživanje i očuvanje hrvatske pomorske baštine, Znanstvenog vijeća za morsku brodogradnju,
Razred za pomorstvo, pod naslovom ‘’Betinska gajeta – sveti brod’’ – donijelo je odluku kojom se ta ista ‘’betinska gajeta’’ priznaje kao tip tradicionalnog drvenog boda.
Godinu dana poslije na znanstvenom skupu u Betini o hrvatskoj baštini drvene brodogradnje pod naslovom: “Betinska Gajeta – proizvod specifičnog zemljopisnog, gospodarskog i društvenog stanja, doneseni su neki zaključci, a između njih i dva ključna:
Za dušu i tilo
REGATE
Sljedeći pokretać osnivanja naše Udruge bio je taj što se u Murteru pokrenula inicijativa o organizaciji regate drvenih brodova na latinsko idro.
2005 g. sazvali smo prvi inicijativni Odbor, koji na žalost, nije donio nikakve odluke pa se ideja o osnivanju Udruge prolongirala sve do 11. ožujka 2011. g., kad je konačno dvadesetak članova osnivača na Skupštini donijelo odluku o osnivanju Udruge.
Kao aktivni sudionici prvih regata, koje su se ubrzo od ideje razvile u sveopće prihvaćen pokret, konačno smo se pokrenuli i 2003.g. organizirali našu prvu regatu pod imenom – regata ‘’Za dušu i tilo’’.
Ciljevi i zadaci
CILJEVI
Ciljevi i zadaci nametali su se prirodnim slijedom, jer su dijelom već bili prihvaćeni na prije navedenim skupovima.
Neke ostvarujemo kroz godišnje aktivnosti, a za neke ćemo se tek morati malo više potruditi.
Udruga Betinska gajeta
ZAKLJUČAK
U svakom slučaju, u desetoj godini postojanja ipak imamo razloga za zadovoljstvo, ne toliko zbog ostvarenih rezultata, koliko zbog činjenice, da smo ipak uspjeli sačuvati prebogato nasljeđe, promovirati nematerijalno kulturno dobro, stabilizirati brodogradnju i jačati svijest kod mlađih generacija da je umijeće gradnje betinske gajete jedinstveno blago koje na lokalnoj i na nacionalnoj razini osigurava kulturnu raznolikost i održava tradicionalan način života i rada.
Iako globalni pogledi danas vrebaju sa svih strana preuzimajući temeljne vrijednosti koje su obilježile ljude na ovom prostoru, nadamo se da smo svijest o vlastitom identitetu i poštovanje prema tradicijskoj drvenoj baštini uspjeli sačuvati za sadašnje, a i buduće generacije, i da će naš Muzej betinske drvene brodogradnje na svim jezicima svijeta pričati povijesnu istinu o generacijama brodograditelja i njihovoj vrijednost u prenošenju znanja i stvaranju jedinstvenog broda, a to je betinska gajeta.