MUZEJ BRODOGRADNJE

MUZEJ6
MUZEJ6


U Betini gradimo muzej koji će biti hrvatska senzacija!

Za uređenje interijera i izradu postava Muzeja betinske drvene brodogradnje Ministarstvo regionalnog razvoja dodijelilo je Općini Tisno, iz programa za razvoj otoka i priobalja, 1,2 milijuna kuna. Ovaj betinski jedan je od tek pet projekata s područja Šibensko-kninske županije koji su ostvarili pravo na sufinanciranje ministarstva, te je projekt koji je financijski najizdašnije nagrađen. Načelnik Općine Tisno Ivan Klarin kazat će kako ga to nimalo ne čudi, s obzirom da je riječ o jedinstvenom projektu kakav Hrvatska javnost još nije vidjela.

NOVA PRILIKA ZA BRODOGRADNJU

– U Betini radimo muzej koji će biti hrvatska senzacija. Prvi put se izrazito tradicionalne komponente miješaju s najmodernijim tehnologijama, a sve kako bi se djelatnost koja je bila gotovo na izumiranju, a koja je obilježila ovaj kraj te je u njega duboko utkana, predstavila turistima i, što je najvažnije, lokalnim stanovnicima. Cilj nam je, naime, da ne dozvolimo izumiranje drvene brodogradnje, već da kroz ovaj projekt toj djelatnosti dademo pozitivan razvojni pravac, ili, da tako kažemo, novu budućnost – napominje Klarin, dodajući kako će priča o drvenoj brodogradnji u betinskom muzeju izići iz povijesnih i tradicijskih okvira, i dobit će jednu posve novu perspektivu. Jedno je, napominje tišnjanski načelnik, kada šira javnost o brodograditeljskom zanatu saznanja stječe iz opće perspektive, kroz pokoju priču koja se, sve rjeđe, može pronaći na nacionalnim dalekovidnicama, a drugo je kad se to vrijedno iskustvo i znanje pred posjetitelja postavi kroz opipljive eksponate, multimedijalne prikaze brodskih konstrukcija, 3D igrice slaganja broda, priče kalafata iz prve ruke, brodske makete ili prezentaciju alata koji su u stara vremena mijenjali današnju električnu mehanizaciju. Tek iz te perspektive, nastavlja Klarin, brodograditeljski zanat postaje opipljiv, pogotovo kada se prezentira u objektu kakav je odabran za smještaj Muzeja betinske drvene brodogradnje, a koji je još jedna posebnost ove ustanove u odnosu na ostale slične muzeje na Jadranu.

– Građevinski radovi na uređenju objekta su pri kraju. Želim napomenuti da je riječ o rijetko viđenom povijesnom prostoru, kući starijoj od 500 godina koja se nalazi u središtu Betine i, kao i ostali objekti u okruženju, zaštićena je kao kulturno dobro. Tu smo činjenicu maksimalno uvažili prilikom izrade postava, konzervirali smo, stoga, kamene zidove objekta, a kako bismo posjetiteljima na uvid ostavili tradicionalnu dalmatinsku arhitekturu, postav smo formirali na način da je potpuno neovisan o objektu. Želim ovdje pohvaliti ljude koji su odlično odradili ovaj projekt, prije svega tim tvrtke Kocka d.o.o. iz Šibenika koja je izradila projekt postava, i na Ministarstvu kulture uspješno ga obranila uz sve pohvale, a potom i ostale uključene u projekt, etnologa Muzeja u Šibeniku Jadrana Kalu i Udrugu Betinska gajeta 1740. koja je pokrenula inicijativu što ju je Općina provela u djelo – kazao je Klarin, napominjući kako su ti ljudi u objektu muzeja uspjeli dizajnirati postav koji nije samo etnološki obuhvatio jednu povijesnu djelatnost već joj je ponudio novu priliku za razvoj. Muzej betinske drvene brodogradnje, podsjeća Klarin, osim čitave baze podataka vezane uz djelatnost, a koja je za potrebe muzeja prikupljena po prvi put u povijesti Betine, posjetiteljima će ponuditi uvid u etnološku povijest, ali i u život kalafata, od osnutka prvih brodogradilišta u 18. stoljeću do danas. Služeći se novom tehnologijom, kroz 3D tehniku bit će vidljivi svi djelovi drvene gajete, broda po kojem je Betina nadaleko poznata, posjetitelji će na 3D igrici moći složiti vlastiti brod, a na svojim pametnim telefonima gajetu će u muzeju moći vidjeti i virtualno iz tri perspektive. Dodatan uvid u kompleksnost betinske brodogradnje posjetitelji će steći promatrajući minijatuire tradicionalnih drvenih brodova koji su se gradili u betinskim škverovima.

‘PAVILJON’ U LUČICI

Ono što ovaj muzej također čini drugačijim od svih ostalih koji na neki način konzerviraju tradicijske djelatnosti jest činjenica što on ne egzistira samo u zatvorenom prostoru, već u čitavom središtu Betine. Njegov prvi ‘paviljon’ je u betinskoj lučici gdje će, u svom prirodnom okruženju, biti vezano tridesetak tradicijskih brodova, a pored njih bit će izložene informacije o njihovim vlasnicima, datumu gradnje i majstoru kalafatu koji ih je izgradio. Također, muzej se nastavlja i na tradicionalne kalafatske radionice gdje će posjetitelji iz prve ruke moći vidjeti na koji način nastaju ta mala drvena umjetnička djela. Umjetnička djela jer ih odnedavno takvima percipira Ministarstvo kulture koje je šibenskom Konzervatorskom odjelu poslalo dopis kojim odobrava zaštitu gradnje tradicijske betinske gajete kao – kulturno dobro.



Hrvatsko muzejsko vijeće potvrdilo da su ispunjeni svi stručni uvjeti za osnivanje Muzeja betinske drvene brodogradnje.

 

Na svojoj posljednjoj sjednici u 2014. Godini Hrvatsko muzejsko vijeće razmatralo je izvještaj Stručnog povjerenstva za utvrđivanje postojanja uvjeta za osnivanje Muzeja betinske drvene brodogradnje u Betini te ocijenilo da su ispunjeni svi stručni i zakonski preduvjeti za osnivanje te institucije na koju Betina i žitelji otoka Murtera čekaju više od 20 godina.

Budući da su sve pripreme već obavljene Muzej betinske drvene brodogradnje mogao bi otvoriti vrata posjetiteljima već idućeg ljeta.

„Muzeja betinske drvene brodogradnje bit će nukleus događanja i pokretač različitih društvenih, turističkih, kulturnih i inih događanja te će predstavljati krovnu ustanovu i autoritet na tom području. Kroz dosadašnji rad, prezentacije i aktivnosti vezane uz izradu projekata koji prethode otvaranju Muzeja lokalno stanovništvo postalo je svjesno njegove važnost i uloge razvoju Betine kroz brend brodogradnje što potvrđuje da smo bili u pravu kada smo taj projekt stavili na vrh liste naših prioriteta. Muzej će izravno utjecati na razvoj turizma, posebno kulturnog turizma, u Betini, Općini Tisno i na otoku Murteru ali i Šibensko – kninskoj županiji čiju će turističku ponudu ta institucija obogatiti na najbolji mogući način. Riječ je o vrijednom projektu koji za Općinu Tisno ima strateški značaj i atraktivnom turističkom proizvodu koji nam svojim potencijalima otvara omogućiti njegovog daljnjeg razvoja i stvaranja centra u kojem će, osim baštine, biti predstavljene i prirodne ljepote otoka Murtera. Sve to bit će čvrsta podloga za stvaranje brenda koji bi trebao bio prepoznat i izvan granica Hrvatske te poslužiti kao mamac turistima da ciljano posjete Betinu i otok Murter. Na to će se moći nadovezati ostale turističke djelatnosti koje sudjeluju u stvaranju sadržaja turističke destinaciju te se u konačnici pretvoriti u vrhunsku atrakciju hrvatskog turizma i istodobno revitalizirati naše tradicijske djelatnosti“ kazao je Ivan Klarin, načelnik Općine Tisno komentirajući vijest da je Hrvatsko muzejsko vijeće pozitivno ocijenilo projekt osnivanja Muzeja drvene brodogradnje u Betini.  



MUZEJ BRODOGRADNJE I ETNOLOŠKI MUZEJ U BETINI

MOLE SE SVI BETINJANI DA POMOGNU U SKUPLJANJU IZLOŽAKA ZA MUZEJ. SVI KOJI IMAJU U SVOIM KUĆAMA NEKE UD STVARI ( STARE ALATE, ŠKRINJE, KOMODE, ZAPISE U SVEZI SVEGA ŠTO SE TIĆE BETINE I NJENIH STANOVNIKA, DJELOVE BRODA, NACRTE, ŠESTE ITD.) DA SE JAVE U TURISTIĆKU ZAJEDNICU ILI UDRUGI " BETINSKA GAJETA 1740. SVI PREDMETI ĆE BITI POPISANI I UVIJEK ĆE OSTATI VLASNIŠTVO ONIH KOJI SU IH DALI. UVIJEK ĆE MOĆI SVOJE PREDMETE TRAŽITI NATRAG.

OVO VRIJEDI I ZA BETINJANE I PRIJATELJE BETINE KOJI NE ŽIVE U BETINE.



Općina Tisno kupila je za 450 tisuća kuna zgradu u kojoj će biti smješten betinski Muzej brodogradnje, a ugovor o kupoprodaji kuće u Betini gdje će muzej biti smješetn, jutros je potpisao načelnik Općine Tiosno Ivan Klarin. Ugovor je na temelju odluke Općinskog vijeća Općine Tisno potpisao načelnik Ivan Klarin, a u ime prodavatelja gospođa Marija Uroda iz Betine, doznajemo u tišnjaskoj općini. Vrijednost kupoprodajnog ugovora od 450.000 kuna u cijelosti se financira iz proračuna Općine Tisno. Objekat se nalazi u samom centru Betine, u dijelu zaštićene stare betinske jezgre. U II fazi ovog projekta, Općina Tisno raspisati će javnu nabavu za projekt i adaptaciju objekta kao i za uređenje stalnog postava budućeg Muzeja brodogradnje.
Općina Tisno kupila je za 450 tisuća kuna zgradu u kojoj će biti smješten betinski Muzej brodogradnje, a ugovor o kupoprodaji kuće u Betini gdje će muzej biti smješetn, jutros je potpisao načelnik Općine Tiosno Ivan Klarin. Ugovor je na temelju odluke Općinskog vijeća Općine Tisno potpisao načelnik Ivan Klarin, a u ime prodavatelja gospođa Marija Uroda iz Betine, doznajemo u tišnjaskoj općini. Vrijednost kupoprodajnog ugovora od 450.000 kuna u cijelosti se financira iz proračuna Općine Tisno. Objekat se nalazi u samom centru Betine, u dijelu zaštićene stare betinske jezgre. U II fazi ovog projekta, Općina Tisno raspisati će javnu nabavu za projekt i adaptaciju objekta kao i za uređenje stalnog postava budućeg Muzeja brodogradnje.


Nakon što je u rujnu ove godine kupljena zgrada u kojoj će se muzej u Betini nalaziti, sad je objavljeno i idejno rješenje. U stručnoj komisiji projekta izgradnje Muzeja, osim Klarina koji je koordinator projekta, su Gojko Lambaša i Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika, Roko Markovina, inače redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za brodogradnju splitskog FESB-a, Đenko Šandrić i Vlatko Jadrešić iz udruge Betinska gajeta 1740, te Tomislav Krajina, predsjednik Društva arhitekata Šibenik.
Nakon što je u rujnu ove godine kupljena zgrada u kojoj će se muzej u Betini nalaziti, sad je objavljeno i idejno rješenje. U stručnoj komisiji projekta izgradnje Muzeja, osim Klarina koji je koordinator projekta, su Gojko Lambaša i Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika, Roko Markovina, inače redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za brodogradnju splitskog FESB-a, Đenko Šandrić i Vlatko Jadrešić iz udruge Betinska gajeta 1740, te Tomislav Krajina, predsjednik Društva arhitekata Šibenik.


MUZEJ1
MUZEJ1


MUZEJ2
MUZEJ2


MUZEJ4
MUZEJ4


MUZEJ5
MUZEJ5


Danas je u Zagrebu, u prostorijama Ministarstva turizma, održan sastanak ministra turizma Darka Lorencina i načelnika Općine Tisno Ivana Klarina vezano za projekt muzeja betinske brodogradnje.  Općina Tisno prijavila je projekt na natječaj Ministarstva turizma - Fonda za razvoj turizma.  Načelnik je prezentirao ministru projekt te iznio referentnu listu suradnika koje rade na tom projektu koji će prvenstveno obogatiti kulturnu i turističku ponudu otoka Murtera.  Ministar je izrazio zadovoljstvo viđenom prezentacijom projekta, a obzirom da se projekt priprema i u suradnji s Ministarstvom kulture na sastanku je bila prisutna i pomoćnica ministrice kulture mr. sc. Vesna Jurić Bulatović koja je pri ministarstvu zadužena za muzeje. U roku od mjesec dana biti će objavljeni rezultati natječaja i bodovna lista svih projekata.
Danas je u Zagrebu, u prostorijama Ministarstva turizma, održan sastanak ministra turizma Darka Lorencina i načelnika Općine Tisno Ivana Klarina vezano za projekt muzeja betinske brodogradnje. Općina Tisno prijavila je projekt na natječaj Ministarstva turizma - Fonda za razvoj turizma. Načelnik je prezentirao ministru projekt te iznio referentnu listu suradnika koje rade na tom projektu koji će prvenstveno obogatiti kulturnu i turističku ponudu otoka Murtera. Ministar je izrazio zadovoljstvo viđenom prezentacijom projekta, a obzirom da se projekt priprema i u suradnji s Ministarstvom kulture na sastanku je bila prisutna i pomoćnica ministrice kulture mr. sc. Vesna Jurić Bulatović koja je pri ministarstvu zadužena za muzeje. U roku od mjesec dana biti će objavljeni rezultati natječaja i bodovna lista svih projekata.


Muzej
Muzej


Višestoljetna tradicija betinske brodogradnje trebala bi uskoro u velikom stilu zaživjeti u Muzeju betinske brodogradnje čije je otvorenje predviđeno za početak 2015.godine u Betini. Najpoznatiji i najrašireniji tip betinske gajete biti će središnji eksponat muzeja, a poseban naglasak bit će stavljen na multimediju pomoću koje će se pričati priče o toj bogatoj betinskoj tradiciji. Do ljeta će početi radovi na uređenju prostora u kojem će taj muzej biti smješten, a dana su ga obišli načelnik Općine Tisno Ivan Klarin sa suradnicima i projektant Tomislav Krajina.

Tradicija betinske brodogradnje počela je  1740. godine u obitelji Filipi na Korčuli te se od tamo preselila u Betinu. Brend Betinske brodogradnje je Betinska gajeta koja se koristiti već tri stoljeća na svim dijelovima Jadrana, a danas je kao brend prepoznata u cijeloj Hrvatskoj.

Kroz povijest Betina je imala jako puno kalafata koji su svoj zanat prenosili s koljena na koljeno te tako i danas postoje kalafati koji Betinsku gajetu izrađuju na tradicionalan način. Iz toga se izgradila i tvrtka, današnje 'Betinsko brodogradilište' koja danas funkcionira u modernim uvjetima. Imajući na umu jednu takvu tradicionalnu i bogatu baštinu Općina Tisno na čelu s načelnikom Ivanom Klarinom odlučila je u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom kulture otvoriti muzej Betinske brodogradnje gdje će se prikazati cjelokupna povijest te značenje Betinske gajete za kulturnu baštinu Betine ali i cijelog Jadrana. Za tu namjenu dobili su od oba ministarstva  3,5 milijuna kuna, a Općina je kupila zgradu.

Muzej će biti smješten u staroj kamenoj kući u samom centru Betine koja ima oko 200 kvadrata, a prostor će se, prema viziji šibenskog arhitekta Tomislava Krajine koji radi na projektu muzeja, osuvremeniti i podijeliti na tri etaže.

„Dobili smo građevinsku dozvolu, a sada smo u fazi definiranja stalnog postava muzeja na kojem radi profesor Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika u suradnji s Katom Šikić Čubrić, etnologijom iz Betine i suradnicom udruge 'Betinska gajeta 1740.' Građevinski radovi počet će na objektu u jesen, a projekt postave biti će gotov do kraja godine tako da otvaranje muzeja očekujemo početkom 2015. godine“, rekao nam je Ivan Klarin, načelnik Općine Tisno.

Nositelj skupljanja eksponata je Muzej Grada Šibenika, a prostor će definirati arhitektonska ekipa, Đenko Šandrić, predsjednik udruge 'Betinska gajeta 1740.' i Vlatko Jadrešić koji su istaknuti kao najstručnije osobe po pitanju Betinske brodogradnje.

„Cjelokupna priča o betinskoj brodogradnje vrlo je vrijedna i zato je bitno da se ona prikaže javnosti. Izrada idejnog projekta je gotova i sada smo u fazi projektiranja i ishodovanja lokacijske dozvole nakon čega moramo riješiti kompletnu dokumentaciju kako bi mogli početi s radovima na objektu“, doznali smo od arhitekta Krajine.

Kuća u kojoj će biti smještan muzej stara je više stoljeća, a iako se ne zna točno kada je sagrađena pretpostavlja se da je približne starosti 500 godina. Riječ je o tradicionalnoj kamenoj kući, vrlo dojmljive unutrašnjosti koja odiše bogatom poviješću i tradicijom. „Kuća se sastoji do tri dijela; prednji dio, dvorišni dio i unutrašnji dio. Mi smo zajedno s konzervatorima osmislili da se prostori objedine pod zajedničkim drvenim krovom“, kazao je Krajina.  Tako će u središnjem prostoru biti će izložena gajeta kao glavni izložbeni eksponat muzeja. Na gajeti će raditi betinsko brodogradilište koji će napraviti model stare Betinske gajete. Na projektu će biti angažirane i tvrtke koje se bave multimedijom jer će to biti značajan segment muzeja. Na multimedijalnim ekranima prikazivat će se kalafatske priče i sam način izrade gajete, a bit će prikazana i upotreba gajete koja je u to vrijeme imala veliku utjecaj na svakodnevni život Betinjana. Biti će tu još i slika, tiskanih materijala, alata, artefakata…

„Nije nimalo lako raditi u takvom jednom starom povijesnom prostoru kojeg treba transformirati da bi postao multifunkcionalni prostor u kojem će se na moderan način oživjeti tradicija. Ipak imamo iskustva na sličnim projektima tako da smo optimistični. Osim toga, takvom jednom pristupu interpolacije nove arhitekture u stari prostor postoji jedan bonton koji je danas prisutan u cijeloj Europi. Radeći na projektima sličnim ovome otišli smo tako i do Venecije gdje smo se išli informirati kakva su njihova iskustva. Najveći problem u ovakvim slučajevima je aplikacija moderne tehnike, npr. klima uređaja u tako stari prostor. Za to sve nema pravila već se nekada morate snalaziti na licu mjesta kako znate i umijete. U svakom slučaju potrebno je puno više pažnje i koncentriranosti nego kada je u pitanju neki potpuno novi objekt. Baš zbog te kompleksnosti u cijeli projekt Betinskog muzeja uključeni su i konzervatori s kojima se redovite konzultiramo tako da vjerujemo kako ćemo riješiti sve potencijalne poteškoće. Dakle s jedne strane imamo konzervatore, s druge muzej i stručnjake za brodogradnju, te političare koji osiguravanju novac i tu toj kombinaciji očekujemo jedan dobar rezultat cijele ove priče“, rekao nam je Krajina.



BAŠTINA

 

Nadnaslov: MUZEJ BETINSKE DRVENE BRODOGRADNJE

 

Naslov: Riznica dragocjenosti baštine i povijesti Betine

 

Podnaslov: Betinski muzej drvene brodogradnje bit će jedna od stožerna društvena i turistička institucija Šibensko – kninske županije i sjeverne Dalmacije.

 

 

Pokrećemo u amaterskom žaru entuzijazma akciju za ustanovljenje Muzeja drvene brodogradnje u želji da domaćoj i inozemnoj publici, ali i našim naraštajima, na zoran način prikažemo odnosno dočaramo minula betinska vremena. Tako je glasila jedna od najljepših i najoptimističnijih rečenica koje su izgovorene u sred pakla Domovinskog rata. Napisali su je članovi Inicijativnog odbora za ustanovljenje Muzeja drvene brodogradnje u Betini 1992. godine. Teško bi se u tim teškim danima mogla naći rečenica koja je na bolji način odražavala istinsku vjeru u pobjedu branitelja Hrvatske, hrvatsku opstojnost i neovisnost Hrvatske.

Betinjani, članovi Inicijativnog odbora kao i članovi Vaterpolskog i plivačkog kluba Brodograditelj i čelnici tadašnje Mjesne zajednice Betina kao i čelnici netom utemeljene Općine Tisno tih su dana i sami bili na prvoj bojnoj crti, a njihove obitelji su za zebnjom slušale grmljavinu topova koja je prijeteći odjekivala iz obližnjeg Svetog Filipa i Jakova, Pakoštana, Biograda na moru, Zadra... zaleđa Pirovca, Vodica i Šibenika. Iako su obzori bili zasuti crnim oblacima dima, a s bojišta stizale zabrinjavajuće vijesti oni su ipak vidjeli bolju i ljepšu budućnost svog mjesta i svog otoka u slobodnoj Hrvatskoj pa su složno uprli ne bi li bolji život sebi, svojoj djeci i unucima, priskrbili i zajamčili čuvanjem vlastite bogate prošlosti i vrijedne baštine drvene brodogradnje.

 

Međunaslov: Vrijedna i plemenita ideja

 

Ideja o ustanovljenju Muzeja betinske drvene brodogradnje javila se možda i desetak godina ranije. Još sredinom 1990. godine tadašnja Mjesna zajednica čak je kupila i kuću u kojoj je trebao biti smješten muzej. U početku se doduše razmišljalo o Zavičajnom muzeju Betine, a s vremenom se iskristalizirala ideja o tematskom muzeju tradicionalne drvene brodogradnje.

Javnost, lokalni i državni dužnosnici kao i stručnjaci odmah su podržali Betinjane. Ideja Muzeja drvene brodogradnje ocjenjena je kao vrijedna i plemenita te kao duhovni i afirmativni čin važan za Betinu, za uži zavičaj i sveukupnu Lijepu Našu.

 

Međunaslov: Trajni spomen o biću Betine

 

Mjesna zajednica Betina i Općina Tisno te posebno Vaterpolski i plivački klub Brodograditelj od 1991. do 1993. godine pokrenuli su čitav niz aktivnosti o čemu svjedoče brojna pisma upućena Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Hrvatske, Skupštini općine Šibenik, tadašnjom Županiji šibenskoj, Muzeju grada Šibenika, te brojnim institucijama i poduzećima. Najintenzivnije se na tom projektu, barem kada je riječ o animiranju javnosti, radilo tijekom 1992. godine kada je Vaterpolski i plivački klub Brodograditelj u želji da iduće 1993. godine dostojno obilježi 40. obljetnicu svog postojanja tražio stručnu pomoć te novčane potpore i donacije za izložbu Etnografija i sport Betine naglašavajući da će sve vrijedne stare fotografije koje su prikupljene i  druga građa biti pohranjene u budućem mjesnom Zavičajnom muzeju kako bi betinska kulturna baština ostala trajni spomen o biću Betine od najstarijih dana do danas.

 

Međunaslov: Snovi postaju stvarnost

 

Početni entuzijazam iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća nekako se razlio kao val na žalu i utihnuo. Zatišje je potrajalo gotovo četvrt stoljeća. Činilo se da se ta izvrsna ideja zauvijek izgubila u vremenu i prostoru. No želja za ustanovljenjem Muzeja drvene brodogradnje kao institucije koja će trajno čuvati i s ponosom pokazivati betinsku baštinu, tradiciju i prošlost ipak nije nestala.

Naprotiv. Zahvaljujući Udruzi Betinska gajeta 1740 doslovno je uskrsnula 2013. godine zrelija i potentnija nego ikada, a ove godine su je Općina Tisno i načelnikIvan Klarin, uz potporu Ministarstva kulture i Ministarstva turizma pretvorili u stvarnost. 

Doduše Muzej neće biti smješten na prvobitno planiranoj lokaciji, ali ostala je netaknuta bit ideje Muzeja, a izvorna zamisao, obogaćena novim sadržajima i oplemenjena mogućnostima modernih tehnologija koje su se u međuvremenu razvile, narasla i evoluirala je do te mjere da nema nikakvih dvojbi da će betinski muzej postati jedna od stožerna društvena i turistička institucija Šibensko – kninske županije i sjeverne Dalmacije.

 

Međunaslov: Vijesti na koje se (pre)dugo čekalo

 

Posljednjih dana lipnja ove godine Općinsko vijeće Općine Tisno donijelo je Odluku o osnivanju Muzeja betinske drvene brodogradnje te raspisala natječaj za uređenje zgrade muzeja. Odluci o osnivanju prethodio je jednogodišnji rad na scenariju muzejskog sadržaja koji je, pod stručnim vodstvom doc. dr. sc. Jadrana Kale izradio Muzej grada Šibenika u suradnji s predstavnicima Udruge Betinska gajeta 1740. To su bile vijesti na koje je Betina čekala gotovo četvrt stoljeća, a u konačnici su se ukazale boljima nego što su se mogli nadati.

-Naš muzej, -kaže Kate Šikić Čubrić, privremena ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje, -neće biti, da tako kažem, tek jednodimenzionalna izložba eksponata nego multimedijalni prezentacijski i edukativni centar koji će i proizvoditi događanja. Ne mislim pri tome samo na događanja namijenjena turistima i obogaćivanju ponude tijekom turističke sezone. Ovdje će imati što vidjeti i naučiti i djeca i mladi pa i odrasli jer će osim razgledavanja starih brodograditeljskih alata i naprava moći gotovo doslovno razgovarati s legendarnim betinskim kalafatima zahvaljujući brojnim video snimkama koje smo napravili i suvremenim mogućnostima generiranja virtualne stvarnosti. Muzejski sadržaji i događaji doslovno će se razlijevati betinskim ulicama i trgovima. Muzej će živjeti s Betinom i našim kalafatima jer priča o betinskoj tradicionalnoj drvenoj brodogradnji još nije završena. Naprotiv, čini se da njena vremena tek dolaze. Cijeli svijet, zasićen plastikom i kojekakvim surogatima, vraća se drvu njegovoj toplini i bezvremenskoj ljepoti brodova koje su prema svojim potrebama stoljećima oblikovali vrijedni i mudri ljudi poput naših kalafata.

 

Nadnaslov: Dr. Jadran Kale,

 

Naslov:  Muzej betinske drvene brodogradnje muzej je žive tradicije

 

Podnaslov: Kad se prisjetimo da je šibenska katedrala sv. Jakova s rebrima i pločama montirana na način kako se gradi brod, postane jasnije kako brodograditeljeva tesla ne oblikuje samo brod ili funkcionalnu skulpturu, već i spomenik ljudskom razboru.
 

 

U čemu je posebnost betinske brodogradnje i zašto je vrijedno čuvati takvu baštinu?

Umijeće plovidbe je ljude uvijek stavljalo pred najteža tehnička iskušenja pa su s brodovima nastajala i najistančanija rješenja kao što su u svojim vremenima bili sekstant ili kronometar. Domišljaji poput stočarskih trajekata ili orijentacije na otvorenom moru postoje od prvih tragova ljudskih kultura. Kultura plovidbe predstavlja i kolijevku društvenih formalnosti, ceremonijala i protokola, pa zbog brodskih potreba danas postoje počasni plotuni, dolični način postupanja sa zastavom, SOS ili zvuk brodskog zvona pri orbitalnom ukrcavanju astronauta u svemirski brod. Ni danas nikome neće pasti na pamet prilijepiti ime automobilu, zaprezi ili lokomotivi, no brod može imati i ime i krštenje. Stoga su brodske tradicije među najstarijim tradicijama uopće. Međutim, najvažniji razlog za potrebu očuvanja ovakve baštine nije takve arheološko-antikvarne vrste. Bitna je kreativnost kojom su ljudi rješavali svoje specifične probleme. Zaštitimo li tragove povijesti, možemo dobiti arheološki ili povijesni muzej. Međutim, očuvamo li poticaje kreativnosti i za nova rješenja, zapravo smo sačuvali tradiciju i poduprli život. Ne postoji tradicija bez inovacije, jer bi bez sadašnjih prilagodbi postala tek arhivskom znamenitošću. Zato je Muzej betinske drvene brodogradnje, zahvaljujući Betinjanima, muzej jedne žive tradicije. U osnovi bi to trebao biti muzej života, nadovezujući se na svoje susjedstvo i betinski kraj.

Može li se u slučaju brodova koje grade betinski brodograditelji govoriti o posebnoj formi broda budući da je betinski brodograditelji konstrukcije brodova prilagođavali specifičnim potrebama žitelja otoka Murtera?  

Povjesničar Kristijan Juran je analizirajući matice nedavno pokazao kako se korčulanski kontakt u Betini odvijao još i prije doseljavanja Filipijevih. Radi se, dakle, o više stoljeća kroz koja se zbivala brodograditeljska prilagodba lokalnoj plovidbi da bi ključno doba otkupljivanja posjeda na Kornatima i u Modravama gajete dočekale već na putu preoblikovanja do forme u kakvoj je poznajemo danas. S jedne je strane ključan bio režim valova i vjetra u Murterskom moru, dok je s druge strane presudno bilo ono što je s raspoloživim pogonom trebalo biti transportirano do posjeda čijim se probitcima sada moglo raspolagati u potpunosti. Bolje motivacije za prilagođeno rješenje gajete (visina, širina, dužina, oblik krme, unutrašnjost, jedro) nije moglo biti.

Je li moguće, u betinskom slučaju, osim o umijeću i zanatskoj vještini govoriti i o umjetnosti gradnje drvenih brodova?

Kao zaobljena forma čitav brod na uzbibanom moru ili već i samo njegovi dijelovi privlače pažnju zbog osjenčavanja, gdje nije riječ samo o likovnom senzibilitetu već i o bukvalnoj ugodi za oko. Poseban takav motiv predstavlja jedro. No, od inženjerskog rješenja se preko umjetnosti pred gajetom može odmaknuti još i dalje, u apstraktnu eleganciju filozofije. Paradoks Tezejevog broda u povijesti europske misli živi već tisućama godina, a uvijek mu iznova pristupa svaki brodograditelj u drvu kad iz rebara starog broda gradi novi i od jednog broda nastaju dva. U kojem je trenutku drvo pod njegovim rukama prestalo biti puki materijal i postalo brodom? Kad se prisjetimo da je šibenska katedrala sv. Jakova s rebrima i pločama montirana (ne sazidana!) na način kako se gradi brod, postane jasnije kako brodograditeljeva tesla ne oblikuje samo brod ili funkcionalnu skulpturu, već i spomenik ljudskom razboru.

U čemu je bit Muzeja betinske drvene brodogradnje kao specijaliziranog lokalnog muzeja i u kolikoj mjeri će on, osim brodogradnje, obuhvatiti i druge tradicijske vrijednosti?

U Muzeju je predviđeno predstaviti život po čijoj mjeri je gajeta nastala. Zato će biti važno da posjetitelj doživi betinske posjede u potezu od Modrava do Tarca, i to s inventarom nekretnina, pokretnina i duhovnosti kakav je iz takvih resursa proizlazio. Stoga se ne radi opći etnografski izložbeni postav jedne zavičajne zbirke, već etnografska evociranja života uvezanog u kulturu mora i plovidbe. Zaobilazno ćemo opet doći do etnografske slike Betine iz predindustrijskih godina, no u jasnom okviru. U gajeti se i ženilo, rađalo i umiralo. Da je u pitanju život, a ne zrcalo prastarih okamenjenih tradicija koje samo treba znati otkopati vidi se po počasnom statusu kakvog gajeta među plastičnim brodovima ima kad se u njoj drži doličnim i prikladnim doći na pogreb brodograditelja, poput nedavnog pogreba Ćira Burtine. Takvih sprovoda prije nije bilo. Tradicija s neupitnim integritetom živi u novom obliku. Iza toga sada leži već desetljeće civilnog pokreta obnove umijeća plovidbe latinskim jedrom, na čijoj javnoj senzibilizaciji i niče ovaj Muzej.

Kakav je koncept stalnog postava Muzeja drvene brodogradnje u Betini?

U današnje vrijeme više se nije moglo postaviti ma koliko blještavu statičnu izložbu kakva bi se posjetila jednom ili dvaput. Sada su nam na raspolaganju već dovoljno podatne tehnike da se i u nevelikom prostoru stvori dojmljiv ambijent pouke i zabave. Bit će to i prostor komemoracije, jer tradicija nije bila apstraktna i bezlična već ima svoja lica povijesnih i današnjih brodograditelja. Ako Betina uspije stvoriti takvu destinacijsku temu turizma, poželjno bi bilo da se ulaz ne naplaćuje već da onaj tko to želi kupi dodatne ponuđene sadržaje. Ukupna isplativost bi se poduprla većim turističkim učinkom, navođenjem iz Muzeja na brodograditeljske, kovačke, ribarske, pomorske i druge kuće do stvarnih kustosa destinacijske teme kakvi gostu svoga mjesta i krajolika kroz turističku ponudu mogu izaći s autentično betinskim sadržajima. Za takav cilj će nam na raspolaganju biti spoj Muzeja s rivom, ali i participacijske tehnologije interneta. Muzej kao prezentacijsko srce teme betinske drvene brodogradnje će za svoj sadržaj primijenitioutsourcing (izdvojeni servis) na cijelo mjesto. To bi bila današnja društvena i tehnološka mjera za skansen-muzeje (muzeje na otvorenom) kakvi su se počeli otvarati još pretprošlog stoljeća.

Kakva je uloga Muzeja Grada Šibenika i njegovih djelatnika u realizaciji projekta Muzeja drvene brodogradnje u Betini i kakav će on status imati? 

Riješenošću Općine Tisno Muzej betinske drvene brodogradnje neće biti izdvojeni dio Muzeja Grada Šibenika, već samostalni muzej. Muzej Grada Šibenika je sazrijevanju ovakve ideje pridonio objavljivanjem Etimologijskog rječnika betinske drvene brodogradnje akademika Gorana Filipija, no predmete obiteljskog škvera Filipijevih opisane u rječniku nismo uspjeli dobiti u naš muzejski fundus pa je sadašnje prikupljanje muzejskih predmeta u Betini tim korisnije. Taj je posao, u suradnji s Đenkom Šandrićem iz udruge Betinska gajeta 1740, zajedno s njihovim dokumentiranjima uspjela učiniti etnologinja Kate Šikić Čubrić. Imao sam užitak voditi autorsku ekipu muzeološkog programa, koju je osim kolegice iz Muzeja betinske drvene brodogradnje još činila i etnologinja Marija Krnčević Rak iz Muzeja Grada Šibenika. Muzeološki koncept je sravnjen s drugim usporedivim muzejima i današnjim tehničkim dosezima, tako da se Betinjani svojeg Muzeja neće posramiti pred posjetiteljima ma s koje strane svijeta dolazili. Od ulaska do zaključnog dijela izložbe željelo se ići od šireg k užem, i od općenitijeg prema individualnom. Na taj način se počinje duhovnom točkom i s generalnim postupcima, da se preko raznih oblika završi s pojedinačnim majstorima. Lokalnom znanju smo tim putem htjeli dati ljudski lik, bez apstrahiranja nekakvih tradicija kakve bi živjele same po sebi. Uspijemo li postići da posjetitelj Muzeja i korisnik njegovih edukacijskih sredstava na koncu uspije povezati crte brodograditeljskih rješenja čak i s karakterima samih brodograditelja, postići ćemo cilj. Tradicija su ljudi. Takvo nam je aktualiziranje umijeća najbolji jamac zainteresiranog i motiviranog poklonika kulture mora i plovidbe, ma koliko u moru plastike bila rijetka bijela jedra drvenih brodova.

 

VAŽNO JE ZNATI...

 

... ŠTO JE TO GAJETA?

Gajeta je brod, na jedra (s jednim jarbolom) i, ili na vesla, šiljata pramca i krme, s jedrom. Trup mu je zaobljena na pramcu i krmi. Dug između šest do dvanaest metara, a široka do četiri metra. Veće gajete obično imaju potpuno zatvorenu palubu i u njenoj polovici grotlo s poklopcem, a na manjima je samo trećina duljine zatvorena palubom te imaju manju palubu, pulnicu, pri krmi. Ima dva do tri para vesala, a vesla se stojeći. Jarbol gajete nagnut je prema naprijed, a jedro im je trokutasto. U Hrvatskoj je gajeta u uporabi od 18. stoljeća, a najviše ih je u srednjoj Dalmaciji.

Gajeta je prvenstveno ribarski brod, a do 1998. godine, kada je betinska gajeta opisana i priznata kao posebna vrsta broda, u stručnoj je literaturi opisivana isključivo kao vrsta ribarskog broda, specifično komiška ribarica.

 

... PO ČEMU JE BETINSKA GAJETA DRUKČIJA OD GAJETE?

Betinski brodograditelji uspjeli su inovacijama na gajeti kao izvorno ribarskom brodu doći do idealnih proporcija i forme broda koji je bio savršeno prilagođen životnim potrebama i ruralnom gospodarstvu stanovnika otoka Murtera koje je ovisilo prvenstveno o njihovim prekomorskim posjedima, na Kornatima, otocima oko Murterskog mora i Modravama, plodnoj kopnenoj prevlaci između mora i Vranskog jezera.

Kako žitelji otoka Murtera nisu bili ribari nego težaci i stočari betinski kalafati usavršili su, bolje rečeno preinačili su, ribarsku gajetu u plovilo sposobno zadovoljiti njihove netipične potrebe. Brod po mjeri žitelja otoka Murtera morao je, prije svega biti, sposobno, sigurno, i izdržljivo te veličinom optimalno prijevozno sredstvo dovoljno za prijevoz čitavih obitelji i tereta uključujući i stoku što nije bila uobičajena praksa u drugim mjestima duž hrvatske obale Jadranskog mora.

Isto tako brod je morao biti u stanju nositi se klimatskim specifičnostima Murterskog mora, te istodobno biti energetski nezahtijevan jer su mu jedini pogoni, prije pojave motora s unutarnjim sagorijevanjem, bila vesla i jedra.

Tako je inovacijama i prilagodbama tijekom najmanje tri stoljeća razvoja, nastao novi brod koji je nazvan betinskom gajetom. Betinska gajeta je stalno evoluirala zadržavajući svoj prepoznatljivi oblik, a uspjela ga je zadržati i nakon zadnjeg vala promjena koje su bila nužne zbog ugradnje motora koji je definitivno iz uporabe potisnuo vesla, a jedra pretvorio u piktoreskni folklorni motiv.  

 

 

Tko je tko u projektu ustanovljenja Muzej drvene brodogradnje u Betini?

 

Prof.dr.scVelimir Salamon i prof.dr.sc. Nenad Babanac bili su 1998. godine pokretači projekta Baština drvene brodogradnje u Hrvatskoj kojeg je ostvarila kulturna udruge Ars Halieutica. U sklopu tog projekta u kojem su sudjelovali eminentni povjesničari, arheolozi, inženjeri brodogradnje i jezikoslovci iz Zagreba, Zadra i Splita, betinska gejeta je u stručnoj javnosti priznata kao posebna vrsta broda.

Projekt Baština drvene brodogradnje u Hrvatskojširoj je javnosti postao poznat zahvaljujući istoimenoj izložbi koja je s velikim uspjehom bila postavljena u Dubrovniku, Splitu, Betini, Rijeci, Zagrebu, Lisabonu i Hamburgu te zborniku Iskustvo broda. 

 

 

Dr. Vlatko Jadrešić, predsjednik Odbora proslavu 40. obljetnice Vaterpolskog i plivačkog kluba Brodograditelj i Odbora za izložbu Etnografija i sport Betine te izgradnju Zavičajnog muzeja Betine 1992. godine.

 

Ž. Burtina, predsjednik Mjesne zajednice Betina 1991. ? do   ?????

 

Nedjeljako Brkić, od 1991.??? Do ??? donačelnik općine Tisno, od 1991. ?? do ??? član Inicijativnog odbora

 

Đenko Šandrić, predsjednik UdrugeBetinska gajeta 1740

 

Udruga Betinska gajeta 1740

 

Ivan Klarin

 

Inicijativni odbor Muzeja 1990. – 1993. – Tko su bili članovi???

 

Odbor za izložbu „Etnografija i sport Betine“ i izgradnju Zavičajnog muzeja Betine – Tko su bili članovi??

 

Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske, ministrica je bila Vesna Girrardi Jurkić, a njen pomoćnik Nikola Jakšić,  izvijestilo je u veljači 1993. godine da će o projektu Muzeja drvene brodogradnje na prvoj sjednici raspravljati Muzejski savjet Hrvatske, ali sjednica nije bila održana do kraja 1993. godine.

 

 

Franko Čeko, 1993. godine bio je sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Skupštine općine Šibenik koji je u siječnju 1993. godine dao podršku postavljanju izložbe Etnografija i sport Betine te projektu izgradnje Zavičajnog muzeja u Betini. Tada je bila dogovorena pomoć SO Šibenik Mjesnoj zajednici Betina u iznosu od 25 000 tadašnjih njemačkih maraka (DEM) te rješenje pitanja vlasništva nad kućom u kojoj je trebao biti smješten muzej. MZ Betina je još u srpnju 1990. godine kupila dvije trećine te kuće, a SO Šibenik je trebala posredovati u dogovoru između MZ Betina i Centra za socijalni rad SO Šibenik oko korištenja preostalog 25 postotnog vlasničkog udjela te ustanove.

 

Dr. Jadran Kale, 1990. – 1993. – kustos Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika – od početka uključen u realizaciju projekta Muzeja drvene brodogradnje odnosno u početku zbirke pučkog brodograditeljstva u Betini. Muzej grada Šibenika od početka je podržavao projekt i davao stručnu pomoć pri formiranju zbirke

 

Marija Krnčević Rak

 

Projekt muzeja u Betini tijekom Domovinskog rata podržali su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), Županija šibenska (župan Paško Bubalo), Muzej grada Šibenika, Zavod za zaštitu spomenika kulture, Fond za kulturu Šibenika, a financijski su ga podupirali iseljenici iz Australije.

 

Kate Šikić Čubrić, etnologinja, privremena ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje

 

Lucijan Keber, hrvatski maketar kojem je povjerena izrada pet maketa tradicionalnih betinskih gajeta u omjeru 1:10

 

 



krik-ručni podigać
krik-ručni podigać
krik-rućni podigać
krik-rućni podigać
trofazna bušilica
trofazna bušilica
svrdla rađena za bukulu
svrdla rađena za bukulu
katarafta
katarafta
svrdla
svrdla
svrdla
svrdla
drvene brukve
drvene brukve
svrdla
svrdla
slova i brojevi za žigosanje
slova i brojevi za žigosanje
morše
morše
šubler za balvane
šubler za balvane
morša za punte i zolja iz 1914 g.
morša za punte i zolja iz 1914 g.
morša za puntižele i balvaned
morša za puntižele i balvaned
zolja sa broda iz 1914 godine.
zolja sa broda iz 1914 godine.
šestar
šestar
soha
soha
murili-prenosila-dašćice (krajnji proizvod buške )
murili-prenosila-dašćice (krajnji proizvod buške )
službena kuverta brodograđevne zadruge
službena kuverta brodograđevne zadruge
brodograđevna zadruga
brodograđevna zadruga
statut brodograđevne zadruge
statut brodograđevne zadruge
planje
planje
taje
taje
svrdla,šegci,morša
svrdla,šegci,morša
planje
planje
šegci i drugi sitni alat
šegci i drugi sitni alat
polumodel gajete od 5,75 m
polumodel gajete od 5,75 m
polumodel gajete
polumodel gajete
polumodel gajete
polumodel gajete
krmeni kvadar za batanu
krmeni kvadar za batanu
rebra za batanu
rebra za batanu
rebra za batanu
rebra za batanu
rebra batane
rebra batane
planje
planje
razni sitni alat
razni sitni alat
dva šesta sa murilima
dva šesta sa murilima
škvare
škvare
šegci
šegci
svrdla
svrdla
TAJA
TAJA
TAJE
TAJE
SVRDLO
SVRDLO
SVRDLO
SVRDLO
NN
NN
ŠEGAC
ŠEGAC
DRVENA KUKA
DRVENA KUKA
landa sa tajon
landa sa tajon
PAJ
PAJ
kastanjola
kastanjola
TAJA
TAJA
NN
NN
kuka za landu
kuka za landu
OPANCI
OPANCI
PILA
PILA
BALANCA
BALANCA
KOSA
KOSA
VRŠICE
VRŠICE
MAMAC ZA SIPE-SIPAC
MAMAC ZA SIPE-SIPAC
BRADVA
BRADVA
TIKVICA
TIKVICA
kaca
kaca
SRP
SRP
KOROTANJIK
KOROTANJIK
KOVANE OSTI
KOVANE OSTI
SPUGE
SPUGE
SVRDLI, ĆAVLI DRVENI I ŽALJEZNI
SVRDLI, ĆAVLI DRVENI I ŽALJEZNI
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
ručno šivano idro, šivano kod domaćih jedrara-14 her
ručno šivano idro, šivano kod domaćih jedrara-14 her
izmjera jedne here - 30 cm.
izmjera jedne here - 30 cm.
drveni šestar
drveni šestar
stari magnetski kompas
stari magnetski kompas
135/45 stup.
135/45 stup.
ručna pila
ručna pila
drveni kalup
drveni kalup
kovačka bušilica
kovačka bušilica
za krivljenje cijevi
za krivljenje cijevi
dodaci za prethodni alat
dodaci za prethodni alat
nakovanjmali
nakovanjmali
naprava za kalupe
naprava za kalupe
bradva
bradva
mlat-sridnji
mlat-sridnji
mlat-srednji
mlat-srednji
žara
žara
nn
nn
svrdla za bušilicu
svrdla za bušilicu
nn
nn
nn
nn
sikira
sikira


MBDB
MBDB


MBDB
MBDB


Knjiga dojmova / Guestbook

Objavljeno: 9/2/2014 10:41:16 AM
Ime: Miro Pašara
Web:
Komentar: Želija bi donirati korčulansku gajetu, ako ste zainteresirani, mob. 0911221449.


Ime / Name:


Web:


Komentar / Comment:


      


Ulazna vrata
Ulazna vrata


stepenice
stepenice


međuprostor
međuprostor


recepcija
recepcija


soba sa izlošcima
soba sa izlošcima


soba
soba


soba
soba


soba
soba




EMA
EMA


EMA
EMA


EMA
EMA


Tvrtka

Održavanjem kvalitetnih odnosa s klijentima i dobrom internom organizacijom, nastojimo udovoljiti zahtjevima sve naprednijeg tržišta.

Obavijest

Dragi posjetitelji, želimo Vam srdačnu dobrodošlicu na našu web stranicu. Ukoliko ste zainteresirani za naše usluge, slobodno nam se obratite.

Kontakt

Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca.