BETINA


Mjesto Betina(774 stanovnika) je spomenik pučke dalmatinske i mediteranske arhitekture. Slikovita, očuvana i prepoznatljiva ljepotica po izvornoj pučkoj i tradicijskoj dalmatinskoj i mediteranskoj graditeljskoj i duhovnoj baštini. Satkana skladnim uskim ulicama i prolazima, starim kamenim kućama, dvorima, rivama, škverovima i balkonima, puna prirodnog ljudskog šarma, autentičnosti, povijesnih vrijednosti, kulturnih, gospodarskih i turističkih identiteta, s tri kultna simbola: crkvom sv. Frane koja dominira mjestom, mjesnim trgom s lučicom " Na moru " kao žarištem doživljaja i događanja te gospodarskim tradicijskim nukleusom – mjesnim brodogradilištem i marinom.

Betinu, zbog položaja i očuvane autentičnosti, smatraju jednim od najljepših mjesta na hrvatskom Jadranu. To je mjesto težaka i kalafata, baštinik hrvatske drvene brodogradnje u kontinuitetu od njenog utemeljenja 1740. godine (Paško Filipi) do današnjeg ponovnog buđenja. Jedno od četiri mjesta na Murteru kojeg s razlogom zovu " Otok otoka ". U srcu otoka, uz mjesto Murter i u otočnoj ogrlici, skupa s Tisnom i Jezerima. Otvorena Modravama i parku prirode Vranskom jezeru i betinskom lokalitetu Prosici, obližnjim otocima, čuvenim Kornatskim otocima i rijeci Krki – poznatim nacionalnim parkovima. Između povijesnog Šibenika i Zadra. Po Grgi Gamulinu " vrhunac starog graditeljstva ", a po Vjekoslavu Kalebu " krajnja romantičnost ".

Turistički zanimljiva, relevantna i perspektivna. Kao i cijeli otok povijesno utkana, samobitna i ponosna, s bezbroj tragova prošlosti: od Liburna, rimskog grada Colentuma, do Hrvata u 9. stoljeću i njihove snažnije i definitivne prisutnosti u 15. i 16. stoljeću, kada, kao posljedica turskih prodora, dolaze u većim skupinama, najviše iz Bosne i Hercegovine. Ime Betina, pretpostavlja se, dolazi od keltske riječi BET – usta (što odgovara položaju luke). Smještena između Colentuma s ladanjskim vilama i kućama i sadašnjeg autokampa Plitka vala – Kosirina gdje su također pronađeni ostaci rimskih vila.

Betina je riznica različitih prirodno – ambijentalnih, graditeljskih, sociokulturnih i gospodarskih posebnosti.

Najstariji sačuvani materijalni trag Betine je kameni natpis na kući obitelji Paškvalin iz 1461. godine. Najveći dragulj mjesta koji ponosno zrači na brežuljku je barokna crkva sa zvonikom sv. Frane Asiškog iz 1601. godine. Zbog svoje stilske posebnosti betinski zvonik povjesničari umjetnosti uspoređuju sa zvonikom sv. Križa u Splitu i zvonicima Gospe od Škrpjela i Zmajevićeva mauzoleja u Perastu. Drvena brodogradnja u Betini stara je više od 260 godina i uz korčulansku je nastarija. Prve porodice i obitelji kalafata i kovača su Filipi te Urode, a zatim Žurića, Šandrića, Burtina, Bilića i drugih, sve do danas kada dolazi do njene ponovne renesanse (Filipi, Jadrešić, Fržop...).

Slična je tendencija zamaha i povrata tradicijskim poljodjelskim i litoralnim djelatnostima koje sve više konkuriraju turističkim i drugim " novim " zanimanjima. Kao i u ostalim otočkim sredinama i u Betini je očit demografski pad stanovništva, od primjerice 1869. - 2206, 1921. - 1505, 1948. - 1200 do 2001. godine - 774 stanovnika. - Betinjani imaju posjede na Kornatima (nešto manje od 20 %), Modravama i širem području, na Murteru i pripadajućim otocima. Veće gospodarske tvrtke su Brodogradilište i marina, Betinsko turističko poduzeće i veći broj manjih obrtničkih, ugostiteljskih, uslužnih i sličnih tvrtki.

" Na trgu zvanom " More " doživjet ćete tipičnu dalmatinsku prisnost i otvorenost, te jedinstvenost ambijenta u koji kao da je simfonijski uraslo sve ono staro, gotovo posvuda iščezlo i zaboravljeno, ali i ono što je donijelo vrijeme betona izvučnika, samo na poseban betinski način " (Josip Grbelja). U Betini su osnovane i (ili) djeluju razne društvene dragovoljne i amaterske organizacije ili udruge te slične asocijacije: Župa sv. Frane 1680., Osnovna škola 1867., Poštanski ured 1894., razne vjerske bratovštine, Zadruga za brodogradnju 1908., Mjesna čitaonica 1885., Hrvatski sokol 1906., KUD " Zora " između dva svjetska rata i ponovno 1967., Jedriličarski klub " Žal " 1950., Turističko društvo i Plivački i vaterpolski klub " Brodograditelj " 1953. godine,
band " Berekini " i klapa " Kalafat ", ...

Betinjani su u velikom broju sudjelovali u oba obrambena, oslobodilačka i antifašistička rata: u partizanskome i Domovinskome. Podno Gradine je zajedničko Murtersko – betinsko groblje sa crkvom Gospe na gradini koja je izgrađena najvjerojatnije 1688. godine. Između Betine i Murtera, koji su prostorno sljubljeni, je vrlo plodno Betinsko – murtersko polje. Izvorni proizvodi i marke betinske brodogradnje koja ima status umjetničkog djela su ova plovila: gajeta, leut, ribarska koća i turističke brodice Viking i Valceri. Veći dio njih je projektni uradak " samoukog betinskog inženjera brodogradnje " Šime Šandrića.

Betina je zasad relativno turistički razvijena, ali i dojmljiva u svojoj jedinstvenosti. Po svojim potencijalima obećavajuća i komplementarna. Raspolaže sa sljedećim receptivnim turističkim kapacitetima i mogućnostima: Brodogradilište i marina s 240 komfornih vezova, Betinsko turističko poduzeće s kampom u Plitkoj vali s 720 i Kosirini s 600 mjesta. Tu je i apartmanski i privatni smještaj u sobama sa ukupno 1350 kreveta, organizirani izleti, veći broj ugostiteljskih u drugih objekata i tvrtki, koji svi skupa pružaju zadovoljavajuću i profesionalnu uslugu. Betina je turistički zanimljiva i dojmljiva, ali ne i još dovoljno razvijena. Nadahnjuje, ispunjava i obećava.

 



BETINA

Nježna i mila, uska u ulicama,

široka u poljima, uzvišena u kontrastima

zelenog i plavog, tišini opojne noći i

radosti zore u zveckanju alata kalafata.

Oduvijek se ovdje na rivama rađaju brodovi.

Srest ćete stare majstore kalafate,

osjetiti miris drveta, osjetiti snagu divnih ljudi

koji čuvaju svoju tradiciju vjekovnih brodograditelja.

Betina sa svojim poznatim uvalama

u simfoniji mirisa mediteranskog raslinja,

borovine i čistog mora, garancija su užitka

svakog posjetitelja.

Vjekoslav Kaleb, književnik, akademik

 

 

Betina (700 stanovnika) slikovito je, autohtono i tradicijsko mediteransko ljetovališno mjesto, velike i iskonske težačke i brodograđevne prepoznatljivosti, mjesto težaka, kalafata, kovača, ribara, zanatlija, ali sve više i mjesto u kojem prevladavaju tercijarna zanimanja vezana uz turizam, ugostiteljstvo trgovinu i promet. Najprepoznatljiviji proizvod i simbol Betine je drvena brodogradnja i njeni proizvodi: betinska gajeta, leut, ribarska koća i turističke brodice Viking i Valcery.

To je, međutim, i mjesto atmosfere, susreta, događanja i doživljaja, kvalitetnih kulturnih i športskih manifestacija.

Simbole njene privlačnosti doživljavamo i na vizualan način promatrajući panoramske vizure mjesta ili šećući betinskim krivudavim uličicama i trgovima, uživajući u dugim i pejzažnim šetnjama Betinsko-murterskog polja i obližnjih

brežuljaka i vidikovaca. Sve to posjetitelju ostavlja neizbrisiv dojam koji ponovo zove na povratak. Betina je na temeljima svoje tradicije, uvažavajući suvremene trendove razvitka, izabrala svoju budućnost u sljedećim okosnicama: turizmu i nautičkom turizmu, uslužnim djelatnostima, tradicijskoj brodogradnji i poljoprivredi, i to sve na programima održivog gospodarenja, malim selektivnim projektima i programima revitalizacije njene sveukupne materijalne i duhovne baštine. Gospodarska snaga mjesta očitat će se u izgrađenom kompleksu brodogradilišta i marine, daljnjim ulaganjima u auto-kamp i turističko naselje "Plitka vala-Kosirina", revitalizaciji stare betinske jezgre, razvoju komplementarnih djelatnosti i izgradnji mjesnog hotela-botela koji će biti svojevrstan akcelerator gospodarskog i turističkog uspona mjesta u pravcu njegove pune ambijentalne i turističke reprezentativnosti i prepoznatljivosti.

Danas je u Betini, u sustavu marina šireg područja, kultni nautički i turistički objekt MARINA Betina, koja u simbiozi s osuvremenjenim brodogradilištem pruža veliki broj usluga.

Sl.

Ali i povijesna baština, odnosno sociokulturna i gospodarska obilježja te ljudski potencijali mjesta, kao što ćemo vidjeti, snažno upotpunjuju sliku i mogućnosti Betine. Ona je živa riznica, materijalnih i nematerijalnih identiteta, što ćemo putem kraćih natuknica i "govorom" fotografije pokušati argumentirati.

BETINA - slikovita, tiha, diskretna, tradicijska, atraktivna i intimna ljepotica, puna šarma, autentičnosti, povijesnih i sakralnih vrijednosti, kulturnih, gospodarskih i turističkih identiteta. U srcu otoka Murtera, uz mjesto Murter i u otočnoj ogrlici, skupa s Tisnom i Jezerima. Otvorena Modravama i Vranskom jezeru i njezinom mjesnom lokalitetu Prosici, obližnjim otocima, čuvenim Kornatskim otocima i rijeci Krki. Između Šibenika i Zadra, prepoznatljiva u mozaiku ljepote ostalih turističkih mjesta. Po Grgi Gamulinu "vrhunac staroga graditeljstva", a po Vjekoslavu Kalebu "krajnja romantičnost". Ponosna na brežuljku sa svojim baroknim zaštitnikom i simbolom iz 1599. godine crkvom sv. Frane Asiškog, najvećom kulturološkom vrijednosti mjesta, sakralnim objektom u kojeg su s ponosom sve generacije mještana promicale svoju duhovnost i dragovoljno "tkale" - svojim nemjerljivim doprinosima njeno bolje, autohtonije i komfornije tkivo za boljitak mjesta i budućih generacija.

Jer ne zaboravimo: ništa što nema prošlost ne može imati budućnost

Betinski iskoni, simboli i ljudski potencijali

- Betinska drvena brodogradnja stara je više od 260 godina. Ona je u baštini hrvatske drvene brodogradnje (poslije korčulanske) najstarija.

- Betina je jedina preostala oaza drvene brodogradnje na istočnoj obali Jadrana.

- Colentum - povijesni antički grad s ladanjskim vilama i rimskim kućama, nalazi se između Betine i Murtera. Rimske vile nalaze se na području autokampa Plitka vala Kosirina.

- Nacionalni park Kornati: opće-nacionalno dobro, ali i zavičajni socio-kulturni simboli Murterina i Betinjana.

- Glagoljica još živi na groblju Gradina.

- Osnovna škola 1867.

- Poštanski ured 1894.

- 1908. Zadruga za brodogradnju.

priredio: prof. dr. sc. Vlatko Jadrešić

 

Betinska čitaonica osnovana je 1865. godine, a Hrvatski sokol 1906.

 

Smokva i maslina su u društvu. Smokva se spušta k zemlji i čini intimnu hladovinu. Maslina hrapava, ozbiljna kao starica majka. To je hrana seljana Betine.

(Vjekoslav Kaleb)

 

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

izvor: Branko Jadrešič.Buča

 

O JEDNOM VREMENU, MASLINI I BRODU!

 

Danas, kada nam pred očima, neumitno i nepovratno, čitavi davni svjetovi nestaju i gube se - što su postojali stoljećima, u nama su budi refleks samoodrživosti koji kao da želi zaustaviti ili barem usporiti vrijeme koje se toči i nestaje u bezdanu. Nama su ta nestajanja vidljiva gotovo golim okom. "betinska gajeta" brod svih brodova najizdašniji u svom vremenu, brod naših očeva, ljubimac našeg djetinstva, ploveći dom i baština.

 

1. Blago meni smojin sinovima,                                   16.Tu je bila i njezina mati,   

    Prvi Ante širokim plečima,                                          Vraga će vam ki odnija dati.

    Vridni Hrane junak o motike,                                       Došlo doba da se ore poje   

    Posla nije svršija bez vike.                                         Pita otac daj Mate ugore.l

 

2.Tek mornari i Ive i Mate,                                        17.Ugori se jadni osmerdili!

   Za rana se doma vrate.                                             Znaden,znaden kad ste ih pojili,

   Pusti porti sa zjuga i zmorca,                                      Ocu niste ni jednoga dali,

   Bez ikakva vračaju se novca.                                      Niti ste ga na večeru zvali.

                 Drago dite moj Mikula mili,                            

                  Jadnoga te nismo oženili.                        18.A muterka u kantunu sidi,

                                                                                I ovako na ocu besidi,

3.Kapulu su vozili za diku,                                              A moj čačo i dragi i mili,

   I po Zadru i po Šibeniku,                                             Pušti polje nek je u ledini.

   No poslušaj ča ću ti sad reći,                                    

   Sad nemaju ništa u hrig vrči.                                   19.Sestro moja Balančina Kate,     

                                                                                Kotlenicu odnija je Mate,

4.Puste hale u Kotarca Bare,                                          Odnija je i perun i zlicu,

   Da on ima punu kuću rane,                                          I još kaže da ima pravicu.   

    I da ima sve škohune čiste,                                        

   Još da ima četire neviste.                                       20.A moj Mate moje dite drago,         

                                                                                Poča si mi prodavati blago,

5.             Prva Lala a druga Barbara,                             Ocu nedaš ni mesa ni novca,

   A treta je iz Mutera biše,                                            A moja ga ukotila ovca.            

   Mikule se krajičeva piše,                                            

   A četvrta Antina Marica,                                         21.Stari Bare po kući vapije,        

   Od svih nevist na je poglavica.                                     Daj Mikula čašicu rakije?

                                                                                 Mikula se prima ocu smije,

6.Prva Lala na prosutak stala,                                          A moj čačo ni ja je ne pijem.     

   Devet godin na nije kopala,

   A desetu motiku skovala,                                        22.Tac i Mati po kući se vuču,

   Sedandeset staba iskopala.                                         Desnon rukon u prsi se tuću,

                                                                                 Dok otaru svoje gorke suze,

7.             Po nadnicah dosad je odila,                             A muterka kozu im pomuze.

   I pet krun je nadan potezala,                                           

   A u kuću ni ništa davala,                                        23.O muterka žalosna ne bila,

   Ni imala peruna ni zlice,                                              Iz Mutera nisi je donila,    

   Stare išće okolo police.                                              Ti se tamo svojim Maton  smiješ,                                                                                                                                   

                                                                                I od moje ovce mliko piješ.

8.             U subotu prid svetu nediju,                                  

    Svaka od njih išće svoje kvase,                               24.A Lala obukla starinslo opleće,

    Sve četire misu naponase,                                          Po sinici na zamire meće,          

    Sve četire mogle bi kopati,                                          Pa je došla Marica Antina,            

    Umisiti mogla bi im mati.                                              Zamire joj pomrsila.             

 

9.Prva Lala na vadi iz banka,                                       25.Volija bi skoćiti u jamu,   

    Pa na misi u Bilina Marka,                                            Neg većeras dočekati Lalu,    

    A  muterka na vadi iz jame,                                         Neće meni mili Bog pomoći,   

    Pa na misi u Škodine mame.                                        Granon će mi iskopati oći.

 

10.A Barbara ima puno rane,                                        26.Kad je Lala proklinjati stala,    

     Pa na misi u Škevine Mare.                                         Marica je brzo doterčala,      

     A četvrta Marica Antina,                                            I mlada se zaklinjati stala,            

    Ona misi u Jube Girina.                                                Dase nije sinice ticala.            

 

11.Stara Kate nema svoga kvasa,                                 27.A tako mi moga bilog lica,

      Pa na misi u svog brata Marka.                                   Ni ti Bare u sinicu tica,

      Ako oču i bičve oprati,                                              Eno tebi Mikula i Hrane,     

      Sve četire doma će ostati.                                         Nek ti nose od sinice grane.

 

12.Kad je sveta nedijica bila,                                        28.Još se stari Bare hali,   

      Barbara se ocu potužila,                                             Da on ima tri svoje unuke     

      A moj čačo i dragi i mili,                                              Prva Šinka druga Anđelina,      

      Od zviradi ti mene odili,                                                       A treta je mlada Rafajela

            Jer ja neću kod zviradi stati,                                          Da joj para u Betini nema.

            Svojin ću se zatvarati vrati.                                           

                                                                              29.Vo se zgodi baš u vome ratu,

13.Aj u crikvu pa se Bogu moli,                                         Brod u mulu a drugi u Blatu,      

      A jatrve zviradom ne zovi,                                          No poslušaj pobratine mili,                          

     Jerbo zvirad možeš poroditi,                                         Oba dva su broda potonili.               

     I opet im prava mati biti.                                                 

                                                                              30.Stari Bare u kantunu plaće,

14.Aj poslušaj čaće sada biti,                                           Ispod maslin restu jute zdrače,                                                            

     Šest ugorov Mate će ubiti,                                          Ispod kojih nemore se listi,                                                                       

     Kad pojdemo Banjevce orati,                                        Koja pade od nje ni koristi.                                                         

     Šest ugorov Mate će nam dati,                                           Siromasi nemaju ni dvista,

                                                                                          A Kotarcu u ledini trista.

15.Kad pojdemo Banjevce orati,

     Očeš Lala bar pet kruna dati,

     Skuvat ćemo orza i hažola,

     Pa ćeš i ti Lala večerati.

 

SPJEVAO: BARE JUROŠ KOTARAC U Betini, 1916.g.

                    Pjesmi nedostaje desetak kitica, pa molim betinjane koji znaju više.

Uredio: bbj                                               

                                                                                                       



Mala osvrt na povjest Betine

 

         Otok Srimač, vjerojatno Srinac,(Murter) spada među mlađe naseljene otoke naše obale.[1]

Rimski Colenton(Collentun) prema predaji, nalazio se na poluotoku Gradini gdje su i danas vidljivi ostaci,..kakve nastabine iz tog vremmena . Istovjeti ostaci vidljivi su na današnjoj Plitkoj Vali ( Vala od Smrića ili Srimaćka Vala) stari grobovi i sl.- otočki povjesničari drže da se ovdje radi o rimskoj vili rustici.

          Toponim Betin... iz g. 1407,....saline posite in Srinaz in Lucha et Zerno et Betin .....[2]

Naravno toponim se  odnosi na brdašce Betin na kojem je smještena Betina. Sam toponim najvjerovatnije u starohrvatskom govoru oznaćava vodu ponornicu, što je i logički nastanak

naziva brdašca Betin, kada se zna da okolica obiluje upravo ovakvom vodom. Zanimljivo je kako se na više lokacija diljem Dalmacije spominje toponim Betina, nekad za vrelo , nekad za ponornicu rijeku, nekad za jezero, ponekad oblikom Butišnica (Kninska rijeka),dio Murtera,

pod Butina, dok ispod vrgoračkog sela Kokorići[3] teće rijeka Betina /seljak nam kaže, da ide doniti betine, misleći na vodu/. Stoga je razvidno da je  toponim betina izvorno hidronim a ne horonim kome se piklanja N. Vuletić.[4]Betinska prezimena, Pavići, Bilići, Sladići i Kapov...

autohtona su prezimena sela Kokorića.

          Prvi poznati spomen Betine datira iz g. 1478, kada Ivan Ratković kupuje neke zemlje u Betini. ( Ioani Ratchouich uocato Dechan de dicta insula Srinac de uilla Betina)[5]

           Prema šibenskom  povjesnićaru Josipu Kolanoviću[6] na području otoka Srinca krajem 14. i početkom 15. stoljeća ,24. su selišta. Selišta su nastala na imanjima zadarskih i šibenskih plemića, koji su zemljišta na Srincu dobili za zasluge u ratovima koje je vodila Venecija.

Svako selište moglo je imati do par obitelji. Naravno ove obitelji dolaze iz dalmatinske zagore. Tek krajem 15. stoljeća od ovih selišta formiraju se labave zajednice, odnosno sela

Srimač (Murter), Betina i Jezera, stabilniji mini entiteti ovih sela nastaju tjekom 16.i 17 stoljeća.

            Tako će nakon pada grada Skradina od osmalija 1492.g. obalni gradići šibenskoga

distrikta početi graditi obranu. Betinjani  04. 05. 1514 ugovorom s Ivanom Hrlićem[7] grade  kulu s mora za obranu od osmalija. Danas su još vidljivi ostaci na ulazu u ulicu Varoš, djelovi

kule nalaze se u vlasništvu obiteli Kapov.

2.

 

ŽUPA BETINA

 

         Župa Betina prostorno je najveća župa na otoku Murteru, obuhvaća najveći dio zemljišta koji je priveden kulturi na otoku i izvan njega, brojni su posjedi zajedno sa murterinima u k.o. Murter-Betina, na kornatima i Našin škojima. Modrave su povjesno i kulturo izvorište betinjana. Mletački providur Jere Balbi odobrio je nacrt alfiera Petra Ganassia o diobi Betine i Pakoštana [8]na modravama 1749 g. gdje je i nastala današnja granica (meja) ovih dvaju mjesta.Gradnja Meje jedan je od većih spomenika gradnje seljaka Betine i Murtera.

          Betinska  župa bila je dio jedne župe s murterskom i jezerskom do1626.[9] g. Župe imaju zajedničku zaštitnicu Gospu od Gradine, spomendan 8. rujna / Mala Gospa/. Tišnjanska župa imala je drukčiji nastanak, privilegirana od Venecije, postaje administrativno i kulturno sjedište otoka Murtera.

          

 

CRKVE I KAPELICE

 

       Najstarija crkva  je Gospe od Gradine, središnja župna crkva, Betine Srinca (Murtera)

 i Jezera. Jačanjem ovih zajednica ostaje  samo crkva na zajedničkom groblju svih triju mjesta. Sredinom 19 stoljeća Jezera prestaju  koristiti groblje u Gradini. Crkva je posvečena Marijinu porođenju / Mala Gospa/, ali crkvena pala nad svodom govori o Marijinu uznesenju

/Velika Gospa/. Slika je zbog dotrajalosti prebojana 1962.g. Otočki povjesničari drže da je crkva građena na kakvoj rimskoj ruševini u 14. stoljeću. Njezini današnji izgled je iz 18 stoljeća.[10] Na 23.08.1601 gradski knez nređuje, da se ne diraju gajevi u Malom Jasenovcu koji pripadaju Jezeranima, jer Murterini imaju Raduč, a Betinjani Gradinu.[11]

 

          Mjesna Crkva sv. Frane početak gradnje 1599-1884. Crkva je trobrodna građevina, sa sedam oltara. Glavni oltar nije od početka. Na vratima sakrstije kipovi sv. Pavla i sv. Frane. Slika Gospe Ružarice sa sv. dominikom i sv. Franom.Oltar su gradili poznata venecijanska obitelj Bertapelle doseljena u Šibenik g. 1731.[12] Menza oltara izarđena je od kararskog mramora, a svetohranište mješanim mramorom.Nad menzom podižu se parni mramorni stupovi, koje nadkriva ukrašena lukovica. Na lukovici je niz kamenih anđela, od kojih dva srednja nose svitak s datumom gradnje i oznakom autora. Najveći i najvrjedniji dio građen je 1884.g. Vidljiva je  gradnja sivcem  kamenom impozantnim tesanicama sa otoka Jarte, od kojih je vrijedno izgrađena golema lukovica naslonjena na dva monometalna stupa, koji dominiraju crkvom. Zanimljivo je  da su se u gradnji istakli mjesni majstori uz pomoć trogirana. Zvonik sa kapelom gradio je Ivan Skok od 1736-1752.g. Barokni ljepotan koji dominira okolicom. Betina, za razliku od drugih naselja na otoku i okolici, prva je imala zvonik u tom vremenu.

 

3.

      Crkva Gospe od Petrovčića /Tarac/na kornatu zajednička je crkva Betine i Murtera. hodočasti se prve nedjelje nakon blagdana sv. Petra i sv. Pavla.

 

        Na otoku Mosteru ( Sustipanac) bio je samostan sv.Stjepana s grobištem i u njemu crkvica sv Ivana. Danas nalazimo samo ostatke, porušene zidove samostana i crkve.U betinskoj crkvi nalazimo drveni kip Gospe od ružarija, kojeg su vlasnici otoka Jadrešići i Jakovčevi pronašli i prenijeli. Na otoku ima starih iskopina iz vremena starog Rima, koje bi bilo vrijedno istražiti. Otok s Samostanom držali su siromašni fratri trečoredci, kojeg su zbog siromaštva napustili g.1807 sa svojim gvardijanom Sabalićem.[13]

 

          Na modravama u betinskom naselju Prosika, restaurira se crkvica sv. Čirila i Metoda. Ova često osporavana građevina, koja je prema nekima bila mletačka oružarnica, kasnije prema seoskoj predaji crkva. Modrave su nekada bile selo, iz kojeg se navodi izvjesni Šime Bravačić.[14] Selo je prema predaji nestalo u vrjeme kuge. Jedne nedjelje nisu došli u Vranu

na crkvenu misu, pa su ih Vranjani potražili i našli umrle.Danas se na predjelu modrava, nazivom „betinske modravice“ vide kameni ostaci takvog možebitnog sela.

 

-         Poznata i legendarna kapelica sv. Ante, na sjevernoj strani Betine, Jartić.

-         Nedavno obnovjena kapelica bratovštine sv. Josipa Betina na rtu. Zečica

-         Porušena 1960.g. i nikada obnovjena kapelica Fabjana i Sebastijana, istočno od Prosike ( „200-ak m od glavne rive.)

-         Poznata kapelica sv. Kristofera u uvali Lovišća, vlasništvo obitelji Mate Filipi.

 

 

Betina je poznata Glagolaška župa, glagolaštvo se u liturgiji pučkih misa zadržalo najdulje od

drugih mjesta otoka Murtera. [15]Najpoznatiji i jedan od posljednjh betinskih glagolaških svečenika bio je don Petar Bilić. Nadgrobni spomenik, još jednom glagolaškom svečeniku, don Tomi Biliću na grobju u Gradini pisani glagolicom, jedini je javni spomenik ovakve vrsti.

Sve do 1964.g. betinski su svečenici bar jednom mjesećno držali glagolaške mise.

 

 

ŠKOLA

 

           Bečka dvorska komisija za znanost donosi 1821.g.naredbu, da se u Dalmaciji imaju otvarati seoske škole. Prema toj odluci u Betini je 1842 otvorena prva škola, na talijanskom i hrvatskom jeziku.[16] 1844.g. škola je imala 72 učenika. Ovo je prva škola u tišnjanskoj upravi.

Pučka škola , na hrvatskom jeziku najstarija je otočka škola otvorena 1867.g.[17]Betinska škola je 1937.g. imala dvije školske zgrade i 204 učenika[18]

 

 

 

 

GOSPODARSTVO

 

 

                Betinjani su u početku naseljavanja otoka bili isključivo kmeti, - poljoprivrednici manje stočari. U 19 i 20 stoljeću poznata su njihova vina i ulje, za koje su dobili mnoga priznanja i nagrade. Već u ranom 18 stoljeću beru brnistru (žutolovku) u Istri i kvarneskim otocima, kuda plove svojim lađama.[19] Stoga je lako prepostaviti da se vrlo rano bave brodogradnjom, prije dolaska kalafatskih obitelji Uroda i Filipi. Ipak betinska brodogradnja svrstava Betinu među zadnje destinacije drvene brodogradnje na našoj obali. Najprepoznatljiviji drveni brod „ betinska je gajeta“ brod svih brodova, najizdašniji u svom vremenu, brod naših očeva, ljubimac iz našeg djetinstva, ploveći dom i baština. U 18 stoljeću Betina ima osam malih škverova i sedam kovačija, od kojih će se u 20 stoljeću razviti veće brodogradilište. Sredinom istog stoljeća brodogradilište će imati 280 uposlenika.

 

 

KULTURNO SPORTSKE ORGANIZACIJE

 

 

               Među najstarije prosvjeto-kulturne organizacije, ubrajamo „Betinsku čitaonicu“iz .g 1865. Jedna od najstarijih u Dalmaciji. „Društvo narodne izobraženosti“, prvobitni naziv čitaonice, osnovala je betinska napredna hrvatski osvješčena mladost, naspram ondašnjih autonomaša, u liku crkvene i državne vlasti. Posebno se protivio osnivanju ovakvog društva ,

betinski župnik don Ante Martinović (1864-1872).Betinjani su njime imali velikih muka jer se udružio sa murterskim župnikom don Lovrom Mazzocom. Murterski su problemi bili gotovo isti. No betinjani će čitanicu ipak osnovati. Osnivači su bili Ive Šandrić i Joso Filipi, pridružili su im se Joso Bilić, Mate Milin, Ante Bilić, Šime Magazin i Šime Bokan.[20]Dolaskom don Petra Bilića (1872- 1882) narodnjaka, drušvo se preimenuje u „Hrvatsku čitaonicu“

              1920 g. betinska čitaonica , kao i murterska, do ovog vremena su uz probleme sa autonomašima, ipak ispunjavale svoju zadaću. Ali tada se novom državom pojavljuju i novi problemi. Naročito novoj vlasti smeta dotadašnji  pridjev „hrvatska“. U obje čitaonice Betine i Murtera infiltriraju se projugoslavenski elementi, unitaristi i orijunaši potpomognuti autonomašima. Murterska je čitaonica izdržala ovakve napade preimenujući se u „Jugoslavensku čitaonicu“, ali u Betini su bila jača previranja tako da se čitaonica gotovo ugasila. Obnovljena je tek 1952.g. pod  radničkim sidikatom brodogradilišta Betina. Kako su društvene aktivlosti 80...godina slabile tako se i čitaonica ugasila. Njezina bogata biblioteka ostala je u učionicama osnovne škole odakle je razgrabjena i nestala.

             Godine 1902 osniva se u Betini „HRVATSKI SOKOL“, osnivači Roko Filipi i Ive Šandrić.“ Sokola“ je 1932.g. ondašnja vlast uz primjenu sile i obilatu pomoć domačih jugonacionalista preimenovala u „Jugoslavenski  sokol“. Društvo autonomaša PRIMORSKA VILA“, iz 1906.g. nije se mogla razviti na ojačanoj nacionalnoj svjesti Betine. Nacinalno-klerikalni „KRIŽARSKI ORAO“ iz 1921.g. bio je grubo ugašen od ondašnje vlasti i domaćih jugonacionalista.[21]

 

 

 

Priredio: B.J.Buča

 

 

 

 



[1]. Godina 1298 uspostavljena je šibenska biskupija (don Stošić) istu godinu don Stošić uzima u  popis sela šibenske biskupije. No popis stanovništva je iz 15 stoljeća koga je obznanio F. Dujmović 1976(Postanak i razvoj Šibenika od 1060-1409.g.)što je  potvrdio  i Kolanović J.1995 (Šibeniki u kasnom srednjem vijeku).Šibenski biskup  Antun Josip Fosko 1876-1894 svojim radom zaslužan je za ovaj popis. Srinac; Etimologijom ovog tomonima bavili su se mnogi; B.Jurišić, P.Skok, Š.Županović, V. Skračić i dr. Djelomićno se može prihvatiti tumačenje  P. Skoka, kako je Srimač samo etnik od mjesta Srima. Kako i danas ima izvora vode na Srimi i obljižnjoj  Prvić Šepurini, koje narod zove „ srina“, stoga je razvidno da je Srinac hidronim, našto ukazuju brojni izvori vode na otoku.

[2].  Grupa autora „ Toponimija otoka Murtera“ K. Juran str. 64.  / Sjeveroistoćno od Crkve sv. Frane na nekih

Dvadesetak metara od sakirstije, prilikom gradnje crkvenog parkirališta, iskopane su stare zidine nalik onoma u Gradini, koje su sada zatrpane zemljom.

[3]. Baladu „ Hasanaginica“izvorno je citirao Albertu Fortisu izvjesni Prvan Kokorić reć.Prže. Tako je Hasanaginicu upoznao svijet koja je nastala u ovom malom vrgoračkom selu.... Z. Prvan „Slobodna Dalmacija“ 16.1. 12.g.

[4].  Grupa autora“ Toponimija otoka Murtera“ N. Vuletić str. 340.

[5].  Zadarski Bilježnik Gregorius Bosco, Državni arhiv u Zadru II, sv. 5, g 1478.

[6] . J. Kolanović „ Šibenik u kasnom srednjem vjeku“ 1995g.

[7] .  „ Sela šibenskog kotara“ don K. Stošić str.221

 

 

 

[8]„ Sela šibenskoga  kotara „don Krsto Stošić str.220

 

[9] M. Gazzaroli, Visitatio apostolioka 1626, Archivo della Propaganda, Roma, 1256.

[10] A. Faber, lokalitet Gradina-antikna arhitektura, arheološki pregled,br.10

[11] „Sela šibenskog kotara“ don Krsto Stošić str.217

[12] B. Fučić,“ Glagolica i dalmatinski spomenici“ Prilozi povjesti umjetnosti u dalmaciji.

[13] „Sela šibenskog kotara“ don Krsto Stošić str. 150

[14] „Sela šibenskog kotara“ don Krsto Stošić str. 220

[15] Arhiv župe Betina prl. 10/4 / 1921

[16]DAZd PSN 1844  II/1 4,br954/p svežanj 287. sudac P. Bervaldi podni je izvještaj 14. 3. 1844.g.

[17] „Sela šibenskog kotara“ don Krsto Stošić st.224

[18] Arhiv župe Betina   prl. 52/ 1937

[19] „Put po Dalmaciji“ opat Fortis

[20]  Župni arhiv  Betine 12/1865

[21]  Župni arhiv  Betine  27/ 1933



najstarija fotografija Betine,. krajem 19..st.
najstarija fotografija Betine,. krajem 19..st.


STARA BETINA
STARA BETINA


BETINA5
BETINA5


Burtina Gašpar iz Betine na Karpatiji spašavao Titanika
Burtina Gašpar iz Betine na Karpatiji spašavao Titanika


BETINA15
BETINA15


BETINA
BETINA


vjenčanje Kreše Skračića u Betini 1956
vjenčanje Kreše Skračića u Betini 1956


BETINA
BETINA


BETINA
BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


BETINA1
BETINA1


panorama betine
panorama betine


PLITKA VALA
PLITKA VALA


BETINA-ZVONIK
BETINA-ZVONIK


POGLED NA KAMPANEL IZ VAROŠA
POGLED NA KAMPANEL IZ VAROŠA


BETINSKI ZVONIK
BETINSKI ZVONIK


BETINA-CRKVA
BETINA-CRKVA


BETINA6
BETINA6


BITVA
BITVA


BETINA8
BETINA8


LABUDOVI
LABUDOVI


BETINA11
BETINA11


POGLED S KAMPANELA
POGLED S KAMPANELA


BETINA11
BETINA11


KAMEN IZ MLINA
KAMEN IZ MLINA


NOVA PLAŽA
NOVA PLAŽA


MARINA I BRODOGRADILIŠTE
MARINA I BRODOGRADILIŠTE


LABUDOVI U BETINSKOM PORTU
LABUDOVI U BETINSKOM PORTU


BETINA13
BETINA13


BETINA14
BETINA14


SMOKVE SE MECAJU
SMOKVE SE MECAJU


I TO JE BETINA
I TO JE BETINA


I TO JE BETINA
I TO JE BETINA


OVO  LIPŠA BETINAJE
OVO LIPŠA BETINAJE


BRGANJA I VRŠA U STAROM MLINU
BRGANJA I VRŠA U STAROM MLINU


STARI MLIN
STARI MLIN


BETINA-NOĆ
BETINA-NOĆ


BRGANJA
BRGANJA


BRGANJA
BRGANJA


BRGANJA
BRGANJA


GET
GET


BETINA
BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


STARA BETINA
STARA BETINA


PANORAMA OTOKA MURTERA I SUSJEDNIH OTOKA
PANORAMA OTOKA MURTERA I SUSJEDNIH OTOKA


TOVAR
TOVAR


GOSPOSKI KARTILAC
GOSPOSKI KARTILAC


KORNATI-PODMASLINJE
KORNATI-PODMASLINJE


SUNČANI KORNATI
SUNČANI KORNATI


ZANIMLJIVE PRIĆE IZPRIRODE
ZANIMLJIVE PRIĆE IZPRIRODE


betina
betina


betina
betina


betinsko polje nekad prije 50 godina
betinsko polje nekad prije 50 godina


betinsko polje sada 2013
betinsko polje sada 2013


betina
betina


urodin škver
urodin škver


urodin škver
urodin škver


mlin
mlin


dan brganje
dan brganje


tri težaka
tri težaka


pletać kartili
pletać kartili


betina u noći
betina u noći


kolo iz mlina
kolo iz mlina


GAJETA
GAJETA


prede se vuna
prede se vuna


kartil i smokve
kartil i smokve


Betinska glazba
Betinska glazba


gospe od gradine-proslava 1924 g.
gospe od gradine-proslava 1924 g.


betina
betina


betina kroz propelu
betina kroz propelu


Betinski kovaci Braca Filipi-Miroslav Ivan-Đovanin Jere i Dinko-Memica
Betinski kovaci Braca Filipi-Miroslav Ivan-Đovanin Jere i Dinko-Memica


Bul
Bul


Knjiga dojmova / Guestbook

Objavljeno: 8/19/2018 2:13:19 AM
Ime: Kate Burtina
Web: Coco_3@bigpond.com
Komentar: Thank you, found your link on Pintrest. I was born in Australia and live in Australia, but my Mum is from Murter and my Dad is from Betina. Loved seeing all the photos especially the old Betina ones. A beautiful town. I have some photo negatives of Betina circa 1966, I will try and find them and have them printed. Thank you have enjoyed your link.

Objavljeno: 7/6/2017 5:13:55 PM
Ime: Ivan Uroda
Web: uroda4059@gmail.com
Komentar: Poštovani Ja sam unuk Tome Uroda(Pelegrin) i sin pok.Ante Urode iz Biograda na moru. Često sam na vašoj stranici,gledam fotografije Betine , starih brodograditelja i gajeta i leuta . Svaki put mi se stvori koja suza pa tako i danas iako imam 62 godine. Kako je moj rođak kapetan Ivan Uroda(pok Emila) započeo priću o našoj obitelji pa sam mislio da bih mogao poslati par rečenica i o mom ocu pok.Anti Urodi.Podaci su provjereni i izvađeni iz njegove radne knjižice i iz raznih dokumenata .To bi bio nastavak priće nakon 1946 godine. Ako smatrate da bi bilo dobro imati na vašoj stranici o brodograditeljima ja ću vam poslati. Iako po struci nisam brodograditelj (dipl.ing strojarstva)ali ja sam morao napraviti za sebe 3 broda .Zadnja je batela sa jedrom trevom (jedro sa 2 lantine) ali imam problema sa registracijom jer sam je kao samogradnju prijavio u toku gradnje a ne prije početka gradnje.Valjda ću i to rješiti na neki način. Mi potomci Tome Urode(Pelegrin) i naši unuci samo pričamo o brodovima i istina je kad se kaže to je u genima. Lijeop pozdrav Ivan Uroda

Objavljeno: 2/5/2016 11:14:42 AM
Ime: Damjan Kovač
Web: https://www.facebook.com/artistdamjankovac/
Komentar: Poštovanje. Mogu li dobiti neki vaš kontakt? Mail bi bio poželjan. Moj mail: kovadamjan(at.)gmail.com

Objavljeno: 8/8/2014 6:19:59 PM
Ime: Zoran Vuletić
Web:
Komentar: Jako lijepa web stranica. Dolazim u Betinu 15-18.8. na regatu 17. pa bih vas volio upoznati jer radim film o Kornatima, srdačno 099 4834 059

Objavljeno: 1/25/2014 8:19:41 PM
Ime: Šime Šandrić Branimirova bb Betina
Web:
Komentar: Šime Šandrić je autor i graditelj brojnih modela manjh i srednjih brodova među kojima su i Valkeri i Viking, u Brodogradilištu Betina 1958-1978 izrađeno je do 20-setak Valkerija i nešto manje Vikinga. U isto vrjeme ista je osoba bila i tehnički rukovoditelj brodogradilišta. Šime Šandrić iz Betine uzima se največim stručnjakom drvene brodogtadnje na hrvatskom prostoru.

Objavljeno: 10/22/2013 6:32:10 AM
Ime: Domagoj Milun, Split
Web: domagoj.milun@inet.hr
Komentar: Poštovani, oduševili su me napisi i fotografije (posebno one stare) objavljeni na ovoj stranici. Podržavam vas u nastojanju da očuvate i njegujete tradiciju vašeg mjesta i onog po čemu je najpoznatije, a to je drvena brodogradnja i nadam se da ćete u tome ustrajati. Posebno su me privukli članci o poznatim betinskim brodograditeljima, prvenstveno čijom zaslugom je betinska brodogradnja postala poznata ne samo na Jadranu nego i šire, pa čak i u Americi. Ja sam u posjedu broda, za kojeg sam tek naknadno i ne znajući što kupujem, doznao da je riječ o Vikingu 28, izgrađenom u Betini. Iznenadilo me je kad sam na internetu vidio slike gotovo jednakog broda u Americi. Imam vrlo malo informacija o ovom brodu, a obzirom da sam u postupku obnove i rekonstrukcije (brod je već dosta dotrajao i izmjenjen pa potpuna restauracija u izvornom obliku nije moguća) volio bih doći do što više saznanja o ovom brodu. Molim Vas, da me uputite na osobe, od kojih mogu dobiti više informacija, eventualno neke nacrte ili skice. Hvala


Ime / Name:


Web:


Komentar / Comment:


      



Tvrtka

Održavanjem kvalitetnih odnosa s klijentima i dobrom internom organizacijom, nastojimo udovoljiti zahtjevima sve naprednijeg tržišta.

Obavijest

Dragi posjetitelji, želimo Vam srdačnu dobrodošlicu na našu web stranicu. Ukoliko ste zainteresirani za naše usluge, slobodno nam se obratite.

Kontakt

Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca.